Posljednjih godina poremećaj iz spektra autizma (PSA) izaziva vrlo veliko zanimanje, kako znanstvene i stručne, tako i šire javnosti. Velika pozornost se pridaje ovom poremećaju ponajviše zbog značajnih promjena u njegovoj prevalenciji koje se sustavno bilježe posljednjih nekoliko desetljeća (za pregled vidi Matson i Kozlowski, 2011), a posebice unazad nekoliko godina.

Danas postoje brojne raspodjele, određenja i opisi komunikacijskih teškoća. Različito nazivlje i pojmovi, kao što su autizam, teškoće (socijalne) komunikacije, pervazivni razvojni poremećaji, komunikacijski poremećaji, poremećaj iz autističnog spektra, mogu predstavljati problem kada stručnjaci različitih struka interdisciplinarnim djelovanjem nastoje raditi u interesu djeteta. Tako se na primjer izraz poremećaj iz autističnog spektra koristi kao sinonim za autizam (Bujas Petković i Frey Škrinjar, 2010) ali i za preostala dva poremećaja…

Na temelju promatranja djetetovog ponašanja možemo zaključivati na koji način doživljava svijet oko sebe. Specifičnosti u razvoju teorije uma i senzoričkom/osjetilnom funkcioniranju utječu na djetetovo doživljavanje okoline. Za djecu s komunikacijskim teškoćama karakteristična je atipičnost u razvoju teorije uma koja uzrokuje teškoće razumijevanja ljudskih odnosa što posljedično dovodi do toga da djeca ne obraćaju pažnju na socijalnu okolinu i ne usklađuju svoju pažnju s pažnjom sugovornika tj. spontano ne razvijaju…